Podaci o tržištu rada: Hrvatska

Nacionalna razina - Hrvatska

^{* Godine na koje se upućuje u ovom izvješću razlikuju se jer se podatci temelje na najnovijim informacijama dostupnima za svaki pokazatelj u prosincu 2024.}

Tržište rada

Na dan 1. siječnja 2024. u Hrvatskoj je živjelo oko 3,9 milijuna ljudi. Bruto domaći proizvod po stanovniku u 2022. iznosio je 17 400 EUR, što je za 50,8 % manje od prosjeka u državama EU-27 koji je iznosio 35 400 EUR po stanovniku. Između 2018. i 2022. BDP po stanovniku povećao se za 35 %.

^{Note: nama_10r_2gdp, Statistics | Eurostat (europa.eu)}

U 2023. na tržištu rada u Hrvatskoj bilo je aktivno više od 1,7 milijuna ljudi. Stopa zaposlenosti iznosila je 65,8 %, što je 4,6 postotnih bodova manje od prosjeka država EU-27 i 5,2 postotna boda više u odnosu na 2018. Stopa zaposlenosti žena 2023. iznosila je 62,1 %, stopa zaposlenosti muškaraca 69,4 %, a stopa zaposlenosti mladih 25,4 %, što je sve manje od prosjeka EU-a.

^{Note: lfst_r_lfe2emprt, data refer to working age population (15-64), youth age group (15-24)  Statistics | Eurostat (europa.eu)}

Stopa nezaposlenosti 2023. bila je gotovo jednaka razini zabilježenoj 2022. U 2023. stopa nezaposlenosti još se nije vratila na razinu prije pandemije, kada je iznosila 8,5 % u 2018. odnosno 6,6 % u 2019. Stopa nezaposlenosti varirala je u odnosu na prosjek država EU-27. U 2019. bila je ispod prosjeka u državama EU-27 i iznosila 6,6 %. U 2018., 2020., 2021., 2022. i 2023. bila je iznad prosjeka država EU-27 i iznosila 8,5 %, 7,5 %, 7,5 %, 6,9 % odnosno 6,2 %. U Hrvatskoj je 2023. stopa nezaposlenosti bila 0,1 postotni bod veća nego u državama EU-27, što je gotovo odgovaralo prosjeku za 27 država članica EU-a.

U 2023. 89,5 % aktivne radne snage bilo je iz Hrvatske, 1,9 % iz drugih država članica EU-a i 8,7 % iz trećih zemalja. U državama EU-27 najveći udio radne snage u 2023. dolazi iz predmetne zemlje (u prosjeku 85 %), dok u prosjeku manji udio dolazi iz stranih zemalja (4,3 % iz drugih država članica EU-a i 10,5 % iz trećih zemalja).

Tijekom 2022. većina je zaposlenih radila u prerađivačkoj industriji (22,4 %), nakon čega slijedi trgovina na veliko i na malo, popravak motornih vozila i motocikala (20,1 %), građevinarstvo (11,4 %) te djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (9,4 %). Kad je riječ o broju poduzeća, najveći broj poduzeća zabilježen je u okviru stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti (17,8 %), trgovine na veliko i na malo, popravaka motornih vozila i motocikala (16,8 %) te građevinarstva (13,5 %).

U Hrvatskoj je najveći udio zaposlenih (33 %) radio u mikropoduzećima s najviše 9 zaposlenika. Ta su poduzeća, a bilo ih je 211 090, činila većinu svih poduzeća u zemlji (92,8 %). 29,3 % zaposlenih radilo je u velikim poduzećima s više od 250 zaposlenika, 17 % zaposlenih radilo je u srednjim poduzećima s 50 do 249 zaposlenika, 10,9 % zaposlenih radilo je u malim poduzećima s 20 do 49 zaposlenika, a 9,8 % zaposlenih radilo je u malim poduzećima s 10 do 19 zaposlenika.

Slobodna radna mjesta

U Hrvatskoj su skupine zanimanja s najvećim brojem deficitarnih zanimanja u 2024. bile sljedeće: radnici u građevinarstvu i srodnim djelatnostima (isključujući električare), radnici u metalnoj industriji, strojnoj industriji i srodnim djelatnostima te stručnjaci u području informacijske i komunikacijske tehnologije. S druge strane, skupine zanimanja s najvećim brojem suficitarnih zanimanja bile su: službenici za opće poslove i unos podataka, stručnjaci u području znanosti i inženjerstva te stručni suradnici u području poslovanja i administracije.

Saznajte više o manjkovima i viškovima radne snage u Europi: Manjkovi i viškovi radne snage u Europi 2023. | Europsko nadzorno tijelo za rad (europa.eu)

Stopa slobodnih radnih mjesta

Kad je riječ o stopi slobodnih radnih mjesta (koja se definira kao broj slobodnih radnih mjesta izražen kao postotak ukupnog broja popunjenih radnih mjesta i slobodnih radnih mjesta), ta je stopa 2023. iznosila 1,6 % u industriji, građevinarstvu i uslužnim djelatnostima, što je u prosjeku za 1,2 postotna boda niže od stope za države EU-27. Ta je stopa jednaka stopi iz 2022. i još je iznad razine iz razdoblja prije 2020., kada je iznosila samo 1,5 %.

^{Note: jvs_a_rate_r2, Statistics | Eurostat}

Sektori s najvišim stopama slobodnih radnih mjesta bili su sektori djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi; obrazovanja; umjetnosti, zabave i rekreacije; javne uprave i obrane; obveznog socijalnog osiguranja, administrativnih i pomoćnih usluga.

^{Note: jvs_a_rate_r2, Statistics | Eurostat}

Portali za zapošljavanje koji se često koriste

Plaće

Minimalna plaća

Od 1. siječnja 2024. zakonska minimalna plaća u Hrvatskoj utvrđena je na 840 EUR.

Prosječni mjesečni bruto i neto dohodak

Prosječni bruto dohodak po osobi u 2023. iznosio je 1476 EUR, dok je prosjek za države EU-27 iznosio 3417 EUR. Protuvrijednost neto plaće u Hrvatskoj iznosila je 1028 EUR, u usporedbi s 2351 EUR u državama EU-27. U usporedbi s 2018. prosječni bruto dohodak povećao se za 36,3 % u Hrvatskoj te za 19,8 % u državama EU-27. Tijekom istog razdoblja neto plaće porasle su za 34,6 % u Hrvatskoj, u odnosu na 22,1 % u državama EU-27.

^{Note: earn_nt_net, Single person earning 100% average, annual rates transformed into 12 monthly payments. Statistics | Eurostat (europa.eu)}

Trendovi

Idi izravno na Starenje radne snage | Useljavanje | Ostalo | Iseljavanje | Rad na daljinu

Starenje radne snage

Zbog starenja hrvatskog stanovništva i tražitelji posla i poslodavci suočavaju se s izazovima. S obzirom na sve veći broj radnika koji se bliže dobi za umirovljenje, u različitim sektorima dolazi do manjka radne snage, posebno u onima gdje su potrebni kvalificirani stručnjaci. Za poslodavce taj trend pokazuje važnost provedbe planiranja zamjena, usavršavanja postojećeg osoblja i revizije politike radnih mjesta kako bi se uzeli u obzir stariji zaposlenici. Za mlađe tražitelje posla, starenje radne snage može predstavljati mogućnost u pogledu upravljačkih funkcija i funkcija za koje je potrebna veća stručnost, kada one postanu dostupne, iako će trajno osposobljavanje biti ključno za održavanje konkurentnosti. Kad je riječ o starijim tražiteljima posla, isticanjem prilagodljivosti i spremnosti na rad povećava se njihova zapošljivost s obzirom na to da imaju priliku raditi u nepunom radnom vremenu dok istodobno primaju mirovinu.

Useljavanje (iz EU-a, iz trećih zemalja)

Kako se radna snaga u Hrvatskoj smanjuje, sve više ljudi dolazi iz susjednih zemalja i šire kako bi popunilo radna mjesta u područjima kao što su građevinarstvo, zdravstvena skrb i turizam. To znači da se tražitelji posla suočavaju s većom konkurencijom za određena radna mjesta u tim područjima. Za poslodavce zapošljavanje osoba iz inozemstva pomaže u smanjenju manjka kvalificiranih radnika na lokalnoj razini bez potrebe za poboljšanjem radnih uvjeta ili povećanjem plaća. Međutim, dovođenje radnika iz trećih zemalja povezano je s dugotrajnim postupkom dobivanja dozvole za rad, kao i s pružanjem pomoći tim radnicima u njihovoj prilagodbi novom okruženju. S druge strane, državljani EU-a imaju ista prava kao i hrvatski građani kada je riječ o radu u Hrvatskoj te im je omogućen slobodan pristup hrvatskom tržištu rada i podnošenje molbi za posao bez potrebe za radnim dozvolama. Tim se jednakim postupanjem pojednostavljuje postupak zapošljavanja za poslodavce i podupire slobodno kretanje radnika unutar Europske unije.

Ostalo

Hrvatski zavod za zapošljavanje pokrenuo je u travnju 2022. program obrazovanja odraslih putem sustava vaučera koji se financira iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost. Trenutačno je financijska potpora u okviru tog sustava vaučera dostupna isključivo za programe čiji je cilj stjecanje zelenih ili digitalnih mikrokvalifikacija i djelomičnih kvalifikacija. Usmjeravanje i savjetovanje te tehnička potpora pružaju se svim podnositeljima zahtjeva kojima je potrebna pomoć pri odabiru kompetencija koje žele steći ili poboljšati. Sustavom vaučera nastoji se riješiti problem nedostatka vještina i manjka radne snage u Hrvatskoj financiranjem različitih tečajeva usmjerenih na zelene i digitalne vještine za tražitelje posla i trenutačno zaposlene osobe. Osim postojećih mjera kojima se nezaposlenima nude mogućnosti prekvalifikacije, ti vaučeri olakšavaju usavršavanje, prekvalifikaciju i mogućnosti cjeloživotnog učenja, čime se tražiteljima posla omogućuje da budu informirani o novim tehnologijama i ostanu konkurentni na tržištu rada.

Iseljavanje

Znatne stope iseljavanja, posebno među mlađim i visokoobrazovanim Hrvatima, pridonose odljevu mozgova koji opterećuje bazu talenata u zemlji. Mnogi pojedinci traže veće plaće i bolje mogućnosti za razvoj karijere u inozemstvu, što utječe na industrije kao što su IT, inženjerstvo i zdravstvo. Iako tražitelji posla pronalaze više radnih mjesta na lokalnoj razini, ona su obično niže kvalitete u usporedbi s onima dostupnima u inozemstvu. Za poslodavce je ključno zadržati talente. Poslodavci koji su prepoznali prednosti Hrvatske kao mjesta za rad i rast pružanjem konkurentnih naknada, prilika za razvoj karijere i poticajnog radnog mjesta pomogli su u smanjenju fluktuacije i privlačenju novih kvalificiranih zaposlenika.

Rad na daljinu

U 2023. godini 7,6% zaposlenih osoba u Hrvatskoj ponekad je radilo od kuće, u usporedbi s 13,3% u EU27. Dodatno, 4,8% zaposlenih osoba u Hrvatskoj obično je radilo od kuće, dok je u EU27 to bilo 8,9%.

^{Note: lfsa_ehomp, Product - Datasets - Eurostat}

Panonska Hrvatska

S 999 106 stanovnika, panonska Hrvatska  činila je 2023. oko 25,9 % stanovništva u Hrvatskoj.

Bruto domaći proizvod po stanovniku, prilagođen razinama cijena (SKP), u panonskoj Hrvatskoj iznosio je 31,1 % prosjeka država EU-27, što je znatno ispod nacionalnog prosjeka od 49,2 %.

Panonska Hrvatska obuhvaća osam županija, a svoju sjevernu granicu dijeli s Mađarskom, istočnu granicu sa Srbijom i južnu granicu s Bosnom i Hercegovinom. Panonska Hrvatska poznata je po poljoprivredi, prerađivačkoj industriji i proizvodnji hrane. Panonska Hrvatska ima mješovito tržište rada. Sezonski poslovi su uobičajeni, posebno u poljoprivredi. Prednost se daje zapošljavanju na lokalnoj razini, ali veći poslodavci moraju nabavljati radnu snagu iz drugih regija i zemalja. Hrvatski je glavni radni jezik, iako u međunarodnim poduzećima može biti potreban i engleski jezik. Procjenjuje se da u panonskoj Hrvatskoj ima 846 000 radno sposobnih osoba, a trenutačno je zaposleno približno 356 000 osoba. Stopa nezaposlenosti prijavljena za treće tromjesečje 2023. iznosila je 9,2 posto. Informacije o značajkama tržišta rada, među ostalim o slobodnim radnim mjestima, manjkovima radne snage i viškovima u regiji, dobivaju se na temelju administrativnih podataka javnih službi za zapošljavanje.

U 2023. više od 405 400 osoba bilo je aktivno na tržištu rada u panonskoj Hrvatskoj. 20,1 % imalo je tercijarno obrazovanje, 69,5 % imalo je srednjoškolsko obrazovanje, a 10,5 % osnovnoškolsko obrazovanje. Stopa zaposlenosti u panonskoj Hrvatskoj iznosila je 43 % u 2023., što je za 6,5 postotnih bodova manje od nacionalnog prosjeka u Hrvatskoj i u skladu s podatcima za 2022.

Stopa zaposlenosti žena u 2023. bila je 37 %, stopa zaposlenosti muškaraca 49,4 %, a stopa zaposlenosti mladih 24,5 %, što su sve vrijednosti ispod nacionalnog prosjeka.

^{Note: lfst_r_lfe2emprt, Statistics | Eurostat (europa.eu), data refer to age group 15 years or over}

U 2023. stopa nezaposlenosti u panonskoj Hrvatskoj iznosila je 10,1 %, što je za 4 boda više od nacionalnog prosjeka iste godine i u skladu s prethodnom godinom.

^{Note: lfst_r_lfu3rt, Statistics | Eurostat, data refer to age group 15 years or over}

Slobodna radna mjesta

Prevladavaju radna mjesta u području poljoprivrede i proizvodnje, kao i slobodna radna mjesta za rukovatelje strojevima, poljoprivredne stručnjake i tehničare. Postoji potražnja za tražiteljima posla s praktičnim vještinama, a uobičajeni su i privremeni poslovi i poslovi u nepunom radnom vremenu.

Manjkovi radne snage

Postoje manjkovi radne snage u poljoprivredi kao i kvalificiranih radnika u prerađivačkoj industriji, posebno u žetvi i proizvodnji, često zbog sezonskih fluktuacija. Konkretno, u panonskoj Hrvatskoj postoji značajan manjak radnika u sljedećim zanimanjima: zidar, stolar, armirač, betonirač, zavarivač, fasader, monter građevinskih elemenata, rukovatelj građevinskim strojevima, kamenoklesar, dizaličar, građevinski radnik, radnik u niskogradnji, instalater cijevnih instalacija, soboslikar i dekorater, krovopokrivač, vodoinstalater, električar, monter grijanja i klimatizacije, monter hidroizolacije, monter metalnih konstrukcija, postavljač keramičkih pločica, postavljač podloge, izolater, limar, bravar, električar održavanja; vozač kamiona, vozač kamiona s prikolicom, automehaničar, autolakirer, autolimar; mesar, pekar, slastičar; programer, dizajner korisničkog sučelja i sistemski administrator.

Viškovi radne snage

U panonskoj Hrvatskoj pojedinci sa sljedećim kvalifikacijama suočavaju se s izazovima u pronalaženju posla: ekonomist, administrativni tajnik, administrativni službenik, prodavač, fotograf, frizer, vrtlarski radnik.

Jadranska Hrvatska

S 1 297 987 stanovnika jadranska Hrvatska činila je 2023. oko 33,7 % stanovništva Hrvatske.

Bruto domaći proizvod po stanovniku, prilagođen razinama cijena (SKP), u jadranskoj Hrvatskoj iznosio je 47,5 % prosjeka država EU-27, što je ispod nacionalnog prosjeka od 49,2 %.

Jadranska Hrvatska obuhvaća sedam županija. Regija graniči sa Slovenijom na sjeverozapadu, Bosnom i Hercegovinom na istoku i Crnom Gorom na jugu, a na zapadu ima i morsku granicu s Italijom. Turizam, ugostiteljstvo i građevinarstvo ključni su sektori u regiji. Sezonska zaposlenost doseže vrhunac u ljeto, a brzi ciklusi zapošljavanja u ugostiteljstvu potaknuti su priljevom turista. Poslodavci često zapošljavaju radnike iz inozemstva na sezonskim poslovima, a za mnoga su radna mjesta potrebne višejezične vještine, uključujući engleski i njemački jezik. Procjenjuje se da broj radno sposobnog stanovništva u jadranskoj Hrvatskoj iznosi otprilike 1 102 000, a trenutačno je zaposleno 541 000 osoba. Stopa nezaposlenosti u trećem tromjesečju 2023. bila je na razini od 4,4 posto. Informacije o značajkama tržišta rada, među ostalim o slobodnim radnim mjestima, manjkovima radne snage i viškovima u regiji, dobivaju se na temelju administrativnih podataka javnih službi za zapošljavanje.

U 2023. više od 576 000 osoba bilo je aktivno na tržištu rada u jadranskoj Hrvatskoj. 32,1 % imalo je tercijarno obrazovanje, 64 % imalo je srednjoškolsko obrazovanje, a 4 % osnovnoškolsko obrazovanje. Stopa zaposlenosti u jadranskoj Hrvatskoj iznosila je 48,6 % u 2023., što je u skladu s nacionalnim prosjekom i brojkama za 2022.

Stopa zaposlenosti žena u 2023. bila je 45 %, stopa zaposlenosti muškaraca 52,5 %, a stopa zaposlenosti mladih 24,8 %. Stopa zaposlenosti žena bila je iznad nacionalnog prosjeka, dok su stope zaposlenosti muškaraca i mladih bile ispod nacionalnog prosjeka.

^{Note: lfst_r_lfe2emprt, Statistics | Eurostat (europa.eu), data refer to age group 15 years or over}

Stopa nezaposlenosti u jadranskoj Hrvatskoj iznosila je 5,9 % u 2023., što je u skladu s nacionalnim prosjekom u istoj godini te u skladu s prethodnom godinom.

^{Note: lfst_r_lfu3rt, Statistics | Eurostat, data refer to age group 15 years or over}

Slobodna radna mjesta

U ugostiteljstvu, turizmu i građevinarstvu postoji velika potražnja za sezonskim zanimanjima kao što su konobari, kuhari i građevinski radnici. Poslodavci traže znanje više jezika, a radna mjesta često nude fleksibilne načine rada.

Manjkovi radne snage

U jadranskoj Hrvatskoj postoji znatan manjak radnika u sljedećim zanimanjima: konobar, kuhar, šef kuhinje specijaliziran za nacionalnu kuhinju, mesar, pekar, slastičar, pomoćni kuhar, pomoćni konobar, sobar, čistač; vozač kamiona, vozač kamiona s prikolicom, automehaničar, autolakirer, autolimar; zidar, stolar, armirač, betonirač, zavarivač, fasader, monter građevinskih elemenata, rukovatelj građevinskim strojevima, kamenoklesar, dizaličar, građevinski radnik, radnik u niskogradnji, instalater cijevnih instalacija, soboslikar i vizažist, krovopokrivač, vodoinstalater, električar, montažer grijanja i klimatizacije, monter hidroizolacije, monter metalnih konstrukcija, postavljač keramičkih pločica, postavljač podloge, izolater, limar, bravar, električar održavanja; programer, dizajner korisničkog sučelja i sistemski administrator. Riječ je o učestalim manjkovima radne snage u ugostiteljstvu i građevinarstvu za vrijeme vrhunca turističke sezone, zbog čega je potrebno zapošljavanje na međunarodnoj razini kako bi se zadovoljila potražnja, posebno za višejezičnim osobljem u ugostiteljstvu.

Viškovi radne snage

U jadranskoj Hrvatskoj pojedinci sa sljedećim kvalifikacijama suočavaju se s izazovima u pronalaženju posla: ekonomist, administrativni tajnik, administrativni službenik, komercijalist u prodaji, službenik na recepciji hotela. U razdoblju izvan sezone često dolazi do viška radnika u ugostiteljstvu, posebno među mlađim, sezonskim zaposlenicima. Mobilnost je umjerena, pri čemu mnogi pojedinci traže slična radna mjesta u drugim zemljama.

Grad Zagreb

Grad Zagreb je 2023. s 768 624 stanovnika činio oko 20 % stanovništva u Hrvatskoj.

Bruto domaći proizvod po stanovniku, prilagođen razinama cijena (SKP), u gradu Zagrebu iznosio je 90,1 % prosjeka država EU-27, što je znatno iznad nacionalnog prosjeka od 49,2 %.

Grad Zagreb glavni je grad Republike Hrvatske i nalazi se u sjeverozapadnom dijelu zemlje. Tržište rada u Zagrebu raznoliko je, potaknuto financijama, tehnologijom i uslugama. Postoji velika potražnja za kvalificiranim stručnjacima, a zapošljavanje je obično na nacionalnoj razini, no otvoreno je i međunarodnim talentima. Engleski jezik uobičajen je u multinacionalnim poduzećima i sve je veći broj fleksibilnih radnih mjesta i poslova koji se obavljaju na daljinu. Procjenjuje se da broj radno sposobnog stanovništva u gradu Zagrebu iznosi otprilike 647 000, a trenutačno je zaposleno oko 352 000 osoba. U trećem tromjesečju 2023. zabilježena je stopa nezaposlenosti od 4,3 posto. Informacije o značajkama tržišta rada, među ostalim o slobodnim radnim mjestima, manjkovima radne snage i viškovima u regiji, dobivaju se na temelju administrativnih podataka javnih službi za zapošljavanje.

U 2023. na tržištu rada u gradu Zagrebu bilo je aktivno više od 380 400 osoba. 51,5 % imalo je tercijarno obrazovanje, 45,7 % imalo je srednjoškolsko obrazovanje, a 2,7 % osnovnoškolsko obrazovanje. Stopa zaposlenosti u gradu Zagrebu u 2023. bila je 56,6 %, što je za 7,1 postotni bod više od nacionalnog prosjeka u Hrvatskoj i u skladu s podatcima za 2022.

Stopa zaposlenosti žena u 2023. bila je 53,4 %, stopa zaposlenosti muškaraca 60,2 %, a stopa zaposlenosti mladih 21,2 %. Stope zaposlenosti žena i muškaraca bile su iznad nacionalnog prosjeka, dok je stopa zaposlenosti mladih bila ispod nacionalnog prosjeka.

^{Note: lfst_r_lfe2emprt, Statistics | Eurostat (europa.eu), data refer to age group 15 years or over}

Stopa nezaposlenosti u gradu Zagrebu u 2023. iznosila je 3,8 %, što je za 2,3 boda manje od nacionalnog prosjeka iste godine i predstavlja smanjenje u odnosu na 5,3 % u prethodnoj godini.

^{Note: lfst_r_lfu3rt, Statistics | Eurostat, data refer to age group 15 years or over}

Slobodna radna mjesta

Slobodna radna mjesta u velikoj se mjeri otvaraju u području IT-a, financija i savjetovanja, posebno u većim korporacijama. Izrazito se cijene vještine u području analize podataka, razvoja softvera i upravljanja projektima. Rad na daljinu često je dostupan na radnim mjestima za koja je potrebna veća stručnost.

Manjkovi radne snage

Grad Zagreb suočava se sa znatnim manjkom radnika u sljedećim zanimanjima: zidar, stolar, armirač, betonirač, zavarivač, fasader, monter građevinskih elemenata, rukovatelj građevinskim strojevima, kamenoklesar, dizaličar, građevinski radnik, radnik u niskogradnji, instalater cijevnih instalacija, soboslikar, vizažist, krovopokrivač, vodoinstalater, električar, monter grijanja i klimatizacije, monter hidroizolacije, monter metalnih konstrukcija, postavljač keramičkih pločica, postavljač podloge, izolater, limar, bravar, električar održavanja; konobar, kuhar, šef nacionalne kuhinje, pekar, mesar, slastičar; vozač kamiona, vozač kamiona s prikolicom, automehaničar, autolakirer, autolimar; programer, dizajner korisničkog sučelja i sistemski administrator. Prisutan je stalan manjak stručnjaka u području IT-a, financijskih analitičara i strukturnih inženjera, prvenstveno zbog rasta u tehnološkom i financijskom sektoru. U međuvremenu, sektori kao što su ugostiteljstvo i građevinarstvo moraju kontinuirano odgovarati na sve veću potražnju grada koji se širi.

Viškovi radne snage

U gradu Zagrebu osobe sa sljedećim kvalifikacijama suočavaju se s izazovima u pronalaženju posla: fotograf, ekonomist, administrativni tajnik, administrativni službenik, službenik na recepciji hotela, grafički tehničar, modni tehničar. Mlađi radnici spremniji su za preseljenje, posebno unutar EU-a.